{"id":38,"date":"2008-12-22T21:49:00","date_gmt":"2008-12-22T21:49:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.yanta.net\/blog\/?p=38"},"modified":"2024-01-22T19:06:50","modified_gmt":"2024-01-22T19:06:50","slug":"za-dvanaest-svetih-noci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obnavljanje.net\/?p=38","title":{"rendered":"Zna\u010denje zimskih blagdana"},"content":{"rendered":"<address><a href=\"http:\/\/www.yanta.net\/blog\/wp-content\/uploads\/122009_001.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-351 alignright\" title=\"122009_001\" src=\"http:\/\/www.yanta.net\/blog\/wp-content\/uploads\/122009_001-300x201.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"201\" \/><\/a><\/address>\n<address>\u00a0<\/address>\n<address>\u00a0<\/address>\n<address>\u00a0<\/address>\n<address>\u00a0<\/address>\n<address>\u00a0<\/address>\n<address><span style=\"color: #000000;\">&#8220;Blagdani nisu tek komemoracije povijesnih doga\u0111aja ili osoba. Oni su, svake godine, duhovni doga\u0111aji \u010diji zna\u010daj raste i produbljuje se sa razvojnim fazama ljudske evolucije.&#8221;<\/span><\/address>\n<address><span style=\"color: #000000;\">Rudolf Steiner<\/span><\/address>\n<p>Za ve\u0107inu nas, za ve\u0107inu ljudi, srce zimskih blagdana skriveno je iza vela vanjskih proslava. No, veo je proziran, kroz njega, pa\u017eljivim pogledom mo\u017eemo ugledati misteriju zimskog Sunca, kratkog dana. Kroz veo, mo\u017eemo osjetiti ne\u0161to drugo, izvan na\u0161eg shva\u0107anja, ne\u0161to ogromno, bogato, pulsiraju\u0107e.<\/p>\n<p>Svake godine, u ovo doba godine, planetarni ritmovi Zemlje i Sunca na trenutak zastanu &#8211; i taj nas trenutak neizbje\u017eno pomakne u duboko, tamno, na drugu stranu. Svjesno ili nesvjesno, u ovo doba godine &#8211; <strong>u vrijeme zimskog solsticija, u vrijeme nadju\u017ee no\u0107i &#8211; <\/strong><strong>postavljamo unutra\u0161nju formu koja \u0107e voditi \u0161to \u0107emo kreirati u vanjskom svijetu<\/strong> kroz sljede\u0107i sun\u010dev ciklus. Sanjamo snove koji \u0107e dozrijeti kasnije, u druga godi\u0161nje doba.<\/p>\n<p>Koliko je to mo\u0107nije ukoliko znamo da sanjamo? Koliko se zavaravamo ako znamo da nas priroda poziva da se navirimo kroz veo?<\/p>\n<p>Mnogi ljudi ve\u0107 su shvatili da su duhovne sile dio na\u0161ih svakodnevnih \u017eivota. Zar ne bi bilo nevjerojatno dobro kada bi taj uvid postao op\u0107epoznat i priznat? I to ne kao neka nova dogma, ve\u0107 kroz direktno, autenti\u010dno razumijevanje i iskustvo?<\/p>\n<p>Blagdani su na\u010din na koji se mo\u017eemo povezati sa duhovnim realnostima, i kroz koje se mo\u017eemo podsjetiti na na\u0161e najvi\u0161e te\u017enje. <strong>Blagdani su osna\u017euju\u0107e prilike da ne\u0161to u\u010dinimo, poduzmemo<\/strong> &#8211; sami, s na\u0161im obiteljima ili prijateljima i u zajednici u kojoj \u017eivimo \u2013 i time podr\u017eimo i \u0161iru zajednicu, dok zemlja putuje oko sunca. To je zato \u0161to se blagdani slave u pravo vrijeme, na \u201crazme\u0111i\u201d, \u2018to\u010dki izme\u0111u.\u2019<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: bold;\">Blagdani i Zemlja<\/span><\/p>\n<p>Poput pru\u0107a u ko\u0161ari, ljudski \u017eivot je isprepleten sa \u017eivotom zemlje. Sva na\u0161a hrana, voda, odje\u0107a i gra\u0111evine, sve je do\u0161lo od njenog tijela i slijedi njene prirodne ritmove. Na\u0161e kosti i ko\u017ea, tako\u0111er su izrasli iz njenih tvari. Na\u0161e misli, raspolo\u017eenja i kapaciteti \u2013 ni\u0161ta od toga nije potpuno izuzeto iz odnosa s njom.<\/p>\n<p><strong>Kako zemlja ima ritam, tako imaju i sva bi\u0107a koja na njoj \u017eive. Ti su ritmovi povezani.<\/strong> Zaboraviti ili izgubiti tu vezu \u2013 \u0161to se dogodilo mnogim ljudima u njihovim \u017eivotima i prehrani \u2013 zna\u010di prizvati nesklad u individualni \u017eivot, a time i u \u017eivot zajednice.<\/p>\n<p>Taj ritam je cikli\u010dni proces koji je, po definiciji, povezan sa ne\u010dim stvarnim (a ne izmi\u0161ljenim ili umjetnim podjelama): mjesec koji se puni i prazni, zemljino kru\u017eenje oko sunca, na\u0161 udah i izdah, \u010dak i probava.<\/p>\n<p><strong>Mi ljudi imamo vrlo jednostavan i jasan odgovor na ritmove zemlje <\/strong>\u2013 jasno reagiramo na izmjene dana i no\u0107i, na izmjene godi\u0161njih doba. Osim tih reakcija koje su izmjerene na fizi\u010dkoj razini, u medicinski istra\u017eivanjima, postoje i fini unutra\u0161nji ritmovi i planete i osobe, koje odra\u017eavaju razinu bilo harmonije bilo nesklada u \u017eivotu.<\/p>\n<p>Osnovni obrazac ritma je jednostavan: aktivnost-odmor\/ aktivnost-odmor\/ aktivnost-odmor &#8230; No postoje varijacije, ja\u010de ili slabije zna\u010dajni trenuci, razlike. One se nagla\u0161avaju proslavom razli\u010ditih blagdana: festival sjetve, festival \u017eetve, dan zahvalnosti, bo\u017ei\u0107 itd. \u2013 sve prirodne za \u017eivot jedne zdrave zajednice.<\/p>\n<p><strong>Kada ispadnemo iz sklada s prirodnim ritmovima javlja se konflikt, aritmija<\/strong>, koja se kona\u010dno manifestira u na\u0161im \u017eivotima kao fizi\u010dka bolest ili psiholo\u0161ki poreme\u0107aj.<\/p>\n<p>I kao individue i kao \u010ditava kulture, trebamo snagu, inspiraciju, ponovno otkrivanje i potvrdu dubokih istina kako bismo ih mogli \u017eivjeti u na\u0161im svakodnevicama. Tako bismo pomogli i vratiti ravnote\u017eu planeti. U to nema sumnje.<\/p>\n<p>Kada u\u0111emo u njih <strong>svjesno i s po\u0161tovanjem<\/strong>, blagdani mogu biti me\u0111u najmo\u0107nijim na\u010dinima za uskla\u0111ivanje na\u0161ih \u017eivota sa prirodnim ritmovima. Zimske blagdane vidim kao klju\u010dne za razumijevanje toga, jer iako je misterija najdublja u to vrijeme, veo je iznimno tanak.<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: bold;\">Osnovni planetarni ritam<\/span><\/p>\n<p>Iako se mo\u017ee intelektualno shvatiti koncept ritma ili jedinstva, sirova snaga koju oni nose u sebi nije nam dostupna sve dok je ne prizovemo, potvrdimo, iskusimo i svjesno izrazimo.<\/p>\n<p>Zato su se <strong>ljudi <\/strong>kroz tisu\u0107e godina <strong>okupljali za vrijeme zimskih blagdana <\/strong>kako bi prizvali spiritualne (duhovne) energije, i potom ih izrazili kroz ples, pjesmu, gozbu, smijeh, igru i ritual.<\/p>\n<p><strong>\u010cetiri velika razdoblja u godini<\/strong> \u010dine preokrete u na\u0161em planetarnom ritmu disanja: dva solsticija, dva ekvinocija (dvije suncostaje, i dvije ravnodnevnice) U tim trenucima imamao mogu\u0107nost zastati, maknuti na\u0161u pa\u017enju sa pitanja pre\u017eivljavanja ili zabave, i usmjeriti je na sile koje nas povezuju sa Zemljom i vje\u010dno\u0161\u0107u \u2013 sile koje nas podsje\u0107aju da nismo usamljena bi\u0107a koja \u017eive izolirane \u017eivote, ve\u0107 niti u fenomenalnom tkanju \u017eivota koji obuhva\u0107a sve od zrnca pijeska do zvijezda.<\/p>\n<p>Kroz jesen u zimu, zemlja udi\u0161e, upija \u017eivotne sile duboko u svoje plavo-zeleno tijelo. Povr\u0161ina planete postaje gola i mirna u to vrijeme, ali ispod povr\u0161ine je jako aktivna. Na svoj na\u010din, Zemlja duboko promi\u0161lja i prima misli koje su joj poslane kroz svijetlo planeta, zvijezda i kometa koje obilje\u017eavaju neizmjeno nebo.<\/p>\n<p>Kada Zemlja izdahne u prolje\u0107e, \u017eivot se vrati na povr\u0161inu. Vitalnost se \u0161iri u ljeto kada se povr\u0161ina prekrije vidljivim dokazima \u017eivota: li\u0161\u0107e, trava, cvije\u0107e, kukci i strasti. Na svoj na\u010din, Zemlja u ljeto rastom i cvatnjom pokazuje \u0161to je u zimi mislila. I kako se godi\u0161nji ciklus nastavlja prema jeseni, Zemlja po\u010dinje udisati, upijati sile u svoju unutra\u0161njost.<\/p>\n<p>Na isti na\u010din, i mi ljudska bi\u0107a <strong>za vrijeme zime <\/strong>povla\u010dimo se u svoju tjelesnu ku\u0107u, <strong>usmjeravaju\u0107i na\u0161e snage u unutra\u0161njost<\/strong> tako da se osje\u0107aj identiteta oja\u010da, i tako da se snage volje obnove. A potom, kako se sun\u010deva svjetlost i toplina poja\u010davaju, na\u0161 \u017eivot se \u0161iri iz zimske usmjerenosti na sebe prema ljetnoj usmjerenost na svijet, \u0161iri se prema gore i prema van, s mirisom i bojama cvije\u0107a i bilja. <strong>Sva \u017eiva bi\u0107a di\u0161u sa Zemljom.<\/strong><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: bold;\">Blagdan identiteta<\/span><\/p>\n<p>Blagdani pokre\u0107u na\u0161u svjesnost prema dubokim \u017eivotnim strujanjima jer do\u017eivljavamo i izra\u017eavamo na\u0161e snove, na\u0161e vizije i na\u0161e te\u017enje. Blagdani su poput vje\u017eba u kreativnoj imaginaciji (ka\u017ee autor David Sprangler u knjizi Festivals of the New Age). Nude \u010dovjeku mogu\u0107nost da primi uloge koje predstavljaju njegovu stvarnu esencijalnu kozmi\u0161ku narav (prirodu).<\/p>\n<p>Bez ovakvih ritmi\u010dnih slavlja mu\u0161karci i \u017eene zaboravljaju svoje snove i vizije. Gube dodir sa blagdanima iznutra i postaju tek promatra\u010di. Umjesto stvarnih ljudi koji su svjesno povezani sa snagom, mudro\u0161\u0107u i rado\u0161\u0107u koju imaju u sebi.<\/p>\n<p>Blagdani nam daju priliku da istra\u017eimo kroz aktivnosti i slike <strong>kako bi to bilo kada bismo \u017eivjeli najvi\u0161u mogu\u0107u viziju<\/strong>, san na\u0161eg \u017eivota. Vi\u0161e nije dovoljno da, u ovakva vremena, nepromi\u0161ljeno tutnjimo kroz drevne ritualne i moderne komercijalne banalnosti koje obilje\u017eavaju na\u0161e praznike \u2013 to ne mo\u017ee nikako ispuniti smisao blagdana za nas. Mi to znamo.<\/p>\n<p>Rudolf Stiener, ponudio je provokativne uvide o Blagdanima i njihovom zna\u010denju. Steiner nas poziva da obratimo pa\u017enju na to da postoji osobita kvaliteta svakog godi\u0161njeg doba \u2014 suptilni osje\u0107aj Zemlje i ljudskih bi\u0107a koji nikada prije nije postojao i nikada se ne\u0107e vratiti na isti na\u010din. To oblikuje pojedine blagdane i ra\u0111a odre\u0111eno raspolo\u017eenje du\u0161e koje ispunjava, na primjer, Zimski solsticij i Bo\u017ei\u0107.<\/p>\n<p>Ono \u0161to prethodi zimskim blagdanima, i formira \u0161to \u0107emo i kako pro\u017eivjeti za vrijeme Bo\u017ei\u0107a je Advent \u2013 \u010detiri tjedna pripreme, radosnog i\u0161\u010dekivanja i \u010dekanja. Advent je vrijeme tihe kontemplacije, jer je ono \u0161to dolazi je kako kr\u0161\u0107ani ka\u017eu najve\u0107a misterija dostupna ljudskom rodu.<\/p>\n<p>U vrijeme zimskih\/Bo\u017ei\u0107nih blagdana <strong>prirodno nam je da kontempliramo o prirodi Sunca<\/strong> \u2013 toliko je nisko da ga ne mo\u017eemo ne primjetiti. U trenutku dok Sunce izlazi iz mraka koji se pove\u0107avao od trenutka ljetnog solsticija i postao najdublji u vrijeme zimskog solsticija, postoji \u010darobna stanka u kolektivnom dahu Zemlje i \u010dovje\u010danstva \u2013 trenutak kada mo\u017eemo prepoznati da i mi, kao i Sunce, mo\u017eemo iza\u0107i iz tame.<\/p>\n<p>Kada slavimo Kristovo ro\u0111enje, \u010dovjeka koji je bio svjetlost i u\u010dio druge da budu u svjetlosti, ne slavimo samo ro\u0111enje \u010dovjeka, kako se to nagla\u0161ava u zapadnoj kulturi, nego potencijal koji to ro\u0111enje simbolizira: potencijal svakog \u010dovjeka da prepozna unutra\u0161nju svjetlost, Univerzalni duh. To je misterija Bo\u017ei\u0107a, misterija koju skriva samo na\u0161a nevoljkost da vjerujemo sami u sebe. Nedostaje nam vjere, \u010dini se, da prepoznamo i iskusimo da mo\u017eemo, svatko od nas, biti toliko dobri, toliko lijepi i toliko sveti.<\/p>\n<p>Ali mi smo skromni i ne usu\u0111ujemo se na takve ljepote i veli\u010dinu. \u010cini se o\u010dito izvan na\u0161eg dosega; istovremeno, prepoznajemo da ukoliko ne posegnemo za stvarnim duhom, ostajemo duboko sputani.<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: bold;\">Od Adventa do Sveta tri kralja<\/span><\/p>\n<p>Iako je vrijedno nastaviti mudrost i tradicije koje smo naslijedili, <strong>vjerujem da trebamo kreirati smislene rituale za vrijeme u kojem \u017eivimo, i za budu\u0107nost<\/strong>. Kako bi rituali imali smisla, trebamo ih natopiti svojom individualno\u0161\u0107u i snovima. Tako se mo\u017eemo osna\u017eiti, i sebe i svoju zajednicu, omogu\u0107iti si da svoj \u017eivot vidimo povezan sa duhovnim konceptima, i da prepoznamo velike prekretnice u ciklusima disanja zemlje i \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n<p><strong>Potrebno je da se oslobogimo religioznih dogmi i rigoroznih ideologija<\/strong> \u2013 potrebni su nam ljudi koji su dovoljno hrabri da samostalno tragaju za duhovnim realnostima. Ti mu\u0161karci i \u017eene sanjaju velike snove o unutra\u0161njem miru i o miru na zemlji. Oni \u0107e posegnuti za snagom svoj punog potencijala i identiteta.<\/p>\n<p>Taj proces identifikacije doga\u0111a se kroz 12 dana i no\u0107i zimskih blagdana. To je vrijeme kada je vanjski svijet ti\u0161i nego u bilo koje drugo vrijeme. To nije ti\u0161ina i\u0161\u010dekivanja, nego ti\u0161ina u kojoj se ne\u0161to predivno doga\u0111a, ne\u0161to \u0161to se ne smije poremetiti. To je vrijeme kada se mo\u017eemo otvoriti misteriji Bo\u017ei\u0107a. Kroz pjesmu, ples, smijeh, nje\u017enost, post, molitvu, meditaciju, rituale \u2013 prizivamo da se ova misterija ostvari u na\u0161im \u017eivotima.<\/p>\n<p>Potaknuti Zimskim solsticijem 21. prosinca, blagdani <strong>po\u010dinju u Bo\u017ei\u0107noj no\u0107i (25.12) i traju sve do Sveta tri kralja (6.1.) <\/strong>Iako su dugo tra\u017eili, kraljevima je trebalo 12 dana da uistinu shvate \u0161to se dogodilo. Isto tako i nama treba 12 dana za na\u0161e razumijevanje, za na\u0161e uvide i na\u0161e prosvjetljenje. Ukoliko pozovemo prosvjetljenje (epiphany) ono \u0107e nam sigurno do\u0107i, na na\u010din i u mjeri u kojoj smo ga spremi primiti. I onda nam je osim tih 12 dana i no\u0107i potrebno jo\u0161 malo vremena kako bismo primili to \u0161to smo upili. I nakon Tri kralja, 6. sije\u010dnja, imamo jo\u0161 4 tjedna. To vrijeme duboke zime nam daje priliku da asimiliramo i ravnote\u017ea je adventskom vremenu pripreme.<\/p>\n<p>Kroz dvanaest stvetih no\u0107i, no\u0107no nebo se otkriva u bistavoj jasno\u0107i. Iako tama dominira, pozvani smo da iza\u0111emo prema tami i ti\u0161ini i da ih upijemo \u2013 da zakora\u010dimo pred zvjezdani svod i zadivljeni promatramo njegovu veli\u010danstvenu ti\u0161inu. Tako \u0107emo primiti blagoslov svjetla koje se spu\u0161ta na nas.<\/p>\n<p>Poljoprivrednici mogu u tim no\u0107im hodati svojim poljima i zami\u0161ljati prinose sljede\u0107e godine, pisci, slikari i muzi\u010dari mogu jasnije osjetiti svoje kreativne impulse \u2013 svaka osoba ima priliku ugledati i obnoviti svoju \u017eivotnu viziju \u2013 promatrati zvijezde i ispuniti se njihovim rasko\u0161nim svjetlom.<\/p>\n<p>Zimski blagdani se obnavljaju svake godine, duhovni doga\u0111aj koji dolazi ponovno i ponovno. Oni koji su budni u to vrijeme, oni koji zaustave dah zajedno sa majkom Zemljom, i prepoznaju obnavljanje duha u svim bi\u0107ima \u2013 na\u0107i \u0107e ne\u0161to magi\u010dno u svojoj unutra\u0161njosti \u2013 ne\u0161to \u010demu je vrijedno pjevati i plesati.. Uvid je poja\u010dan. \u017divotni put se jasnije otvara i pokazuje. Osna\u017eeni i pripremljeni za dolaze\u0107i godi\u0161nji ciklus, spremi zra\u010diti ono \u0161to se u njima oblikovalo: misterija nezasjenjena \u2013 svjetlo koje sja u svijet.<\/p>\n<p>izvor: http:\/\/www.chiron-communications.com\/winterfestival.html<br \/>\nCopyright C 2006 Steven McFadden for Chiron-Communications<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 &#8220;Blagdani nisu tek komemoracije povijesnih doga\u0111aja ili osoba. Oni su, svake godine, duhovni doga\u0111aji \u010diji zna\u010daj raste i produbljuje se sa razvojnim fazama ljudske evolucije.&#8221; Rudolf Steiner Za ve\u0107inu nas, za ve\u0107inu ljudi, srce zimskih blagdana skriveno je iza vela vanjskih proslava. No, veo je proziran, kroz njega, pa\u017eljivim pogledom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":910,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-38","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svete"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":824,"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38\/revisions\/824"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obnavljanje.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}